Tehnika blagajničkog poslovanja

Nastavnik Azra Fetahović

 

                        Tehnika blagajničkog poslovanja

Blagajničko poslovanje podrazumijeva primanje, čuvanje i izdavanje gotovog novca i promet hartijama od vrijednosti.

Posebnoodeljenje ili mjesto na kome se obavljaju poslovi prometa gotovine naziva se blagajna. Lice koje obavlja blagajničke poslove jeste blagajnik. Pri obavljanju blagajničkih poslova, blagajnik treba da je odgovoran, savjestan i stručan.

U trgovinskim organizacijama postoje dvije vrste blagajni:

• Glavna blagajna i
• Pomoćne blagajne

Glavna blagajna obuhvata ukupan promet gotovinom i instrumentima bezgotovinskog plaćanja u trgovinskoj organizaciji. Promet instrumentima bezgotovinskog plaćanja obuhvata promet kreditnim karticama, čekovima, mjenicama, kreditnim pismima itd.

Pomoćne blagajne obavljaju poslove prometa gotovinom i instrumentima bezgotovinskog plaćanja za organizacione jedinice prodavnica ili za pojedine sektore u trgovinskoj jedinici (npr. sektora transporta).

Pomoćne blagajne pojedinih prodavnica obavljaju poslove naplate prodate robe i poslove prometa hartijama od vrijednosti. Kako u uslovima savremene trgovine postoje velike prodavnice, kao što su robne kuće, samousluge, velike klasične prodavnice, često se u njima formiraju i glavna i pomoćne blagajne. Uloga pomoćnih blagajni jeste naplata robe na pojedinim odjeljenjima prodavnice, dok glavna blagajna prikuplja gotovinu i instrumente bezgotovinskog plaćanja.

Instrumenti bezgotovinskog plaćanja su instrumenti kojima se obavlja bezgotovinsko plaćanje koje se sprovodi tako što banka, u skladu s datim nalogom, prenosi elektronski odredjenu novčanu sumu sa računa dužnika(kupca) na račun povjerioca (prodavca).

Obavljanje blagajničkog poslovanja u prodavnici nije mehanički posao u kome kupac plača, a prodavac naplaćuje robu. Pored stručnog,savjesnog i odgovornog obavljanja poslova, od blagajnika se očekuje predusretljiv i ljubazan odnos s kupcima.

Osnovni poslovi blagajnika prodavnice jesu: naplata novčanog iznosa za prodatu robu, vodjenje blagajničkog dnevnika, sastavljanje dnevnog blagajničkog obračuna i polaganje dnevnog pazara na žiro-račun ili na glavnu blagajnu preduzeća.

O naplati nončanog iznosa  za prodatu robu smo ranije učili.

Štampani obrazac na kome blagajnik vodi evidenciju dnevnog pazara po osnovu prodate robe jeste blagajnički dnevnik koji se svakodnevno popunjava u jedan ili više tabaka. Završen i provjeren blagajnički dnevnik potpisuju blagajnik, poslovodja prodavnice i kontrolor.

Blagajnik je u obavezi i da svakog radnog dana, po završetku radnog vremena sastavi dnevni blagajnički obračun. Pri tome, najprije treba da prebroji gotovinu i sabere iznose po osnovu plaćanja hartijama od vrijednosti (bariranih čekova, kreditnih pisama itd.). Knjigovodstveno stanje prema blagajničkom dnevniku treba da se složi sa stanjem koje je utvrdjeno prebrojavanjem gotovine i iznosa po osnovu prometa ostvarenog instrumentima bezgotovinskog plaćanja.

 

Uplata dnevnog pazara je poslednja od osnovnih radnih aktivnosti blagajnika. Za uplatu dnevnog pazara na račun banke, u prometu se koristi štampani obrazac-uplatnica ili nalog platioca. Za uplatu dnevnog pazara na glavnu blagajnu trgovinskog preduzeća blagajnik ispunjava obrazac „dnevni pazar“.

 

Domaći zadatak:

1. Definiši blagajničko poslovanje.
2. Napravi razliku izmedju glavne i pomoćne blagajne.
3. Analiziraj funkciju blagajničkog dnevnika.
4. Objasni načine predaje dnevnog pazara.
5. Izvedi zaključke o odgovornosti i stručnosti zaposlenih koji su uključeni u aktivnosti blagajničkog poslovanja.

 

Tehnika prodaje – udzbenik za III i IV razred srednje stručne škole

Milica Vojinović i Jasmina Stanković- Ćetković