Kongruencija je slaganje promjenljivih riječi (pridjeva, pridjevskih zamjenica, glagola i promjenljivih brojeva) sa imenicom ili imeničkom zamjenicom uz koju stoje.

Te riječi slažu se u svim elementima koji su im zajednički, tj. u istom su rodu, broju, licu i padežu (ukoliko se mijenjaju po padežima).

Naziv potiče od latinske riječi congruentia, što znači „slaganje”, „podudarnost”.

     Kada se posmatraju riječi u okviru rečenice ili sintagme, može se uočiti da postoje riječi koje kontrolišu slaganje, riječi koje se slažu i kategorije u kojima se vrši slaganje.

 Riječ koja kontroliše slaganje je imenica i ona određuje koje će se riječi slagati, pa se zato naziva kontrolor kongruencije. Riječ koja se slaže (pridjev, pridjevska zamjenica, glagol, promjenljivi broj) naziva se kongruentna riječ.

 Imenica i pridjev, pridevska zamenica ili broj slažu se u rodu, broju i padežu, a imenica i glagol u rodu, broju i licu.

 Gramatičke kategorije koje učestvuju u kongruenciji nazivaju se kongruentne kategorije.

Kongruencija pridjeva

1. Pridjevi, pridjevske zamjenice i pridjevske sintagme u službi atributa slažu se sa imenicom, kao glavnom riječju u sintagmi, u rodu, broju i padežu,

Na primjer:

• Mladolika Merimavoli voćne torte.

Ovde je:

• mladolika– pridjev u službi atributa,
• Merima– imenica kao glavna riječ u imeničkoj sintagmi,
• slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i padežu (nominativ);
• voćne– pridjev u službi atributa,
• torte– imenica kao glavna riječ u imeničkoj sintagmi,
• slaganje u roduj (ženski), broju (množina) i padežu (akuzativ).

2. Pridjevi, pridevske zamjenice i pridjevske sintagme u službi imenskog dijela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu,

Na primer:

• Njegov džemper je nov.

Ovdje je:

• njegov– pridjevska zamjenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi,
• džemper– imenica kao glavna riječ imeničke sintagme u službi subjekta,
• je– pomoćni glagol jesam kao dio imenskog predikata,
• nov– pridjev u službi imenskog dijela predikata,
• slaganje u rodu (muški), broju (jednina) i padežu (nominativ).

Kongruencija glagola

Svaki glagol u službi predikata slaže se sa imenicom ili ličnom zamjenicom u službi subjekta u rodu, broju i licu,

Na primjer:

• Jasmina je otputovala.

Ovdje je:

• Jasminana– imenica u službi subjekta,
• je otputovala– glagol (u obliku perfekta) u službi predikata,
• slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i licu (treće).

Kada u jednoj rečenici ima više subjekata srednjeg ili različitog roda, upotrebljava se glagol u obliku množine muškog roda,

Na primjer:

• Mama i dijete su šetali po parku.
• Hava i Muhamed su došli.
• Odijelo i kaiš su kupljeniu istoj prodavnici.

Kongruencija brojeva

1. Redni brojevi u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom riječju u sintagmi u rodu, broju i padežu,

Na primjer:

• Pročitala je treću knjigu.

Ovdje je:

• treću– redni broj u službi atributa,
• knjigu– imenica kao glavna riječ u imeničkoj sintagmi,
• slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i padežu (akuzativ).

2. Redni brojevi u službi imenskog dijela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu,

Na primjer:

• Njena kuća je druga.

Ovdje je:

• njena– pridjevska zamjenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi,
• kuća– imenica kao glavna riječ imeničke sintagme u službi subjekta,
• je– pomoćni glagol jesam kao dio imenskog predikata,
• druga– redni broj u službi imenskog dijla predikata,
• slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i padežu (nominativ).

3. Kada je osnovni broj u funkciji subjekta, kongruencija je složena:
4. a) uz brojeve sa jedanna kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju u jednini,

Na primjer:

• Došao je dvadeset jedan dječak.
• Prošla je četrdeset jedna godina.

1. b) uz brojeve dva, tri, četirii sve složene brojeve sa 2, 3 ili 4 na kraju, imenica je u genitivu jednine, a glagol u obliku množine srednjeg roda kad označavaju muški i srednji rod, odnosno u obliku množine ženskog roda kad označavaju ženski rod,

Na primjer:

• Došla su dvadeset dva dječaka.
• Prošle su četrdeset tri godine.

1. c) uz brojeve od petpa naviše, nezavisno od roda koji označavaju, glagol je u obliku jednine srednjeg roda, a imenica u genitivu množine,

Na primjer:

• Došlo je dvadeset sedam dječaka.
• Prošlo je četrdeset devet godina.

3. Uz zbirne brojeve se obično upotrebljava glagol u obliku jednine srednjeg roda, a ređe glagol u obliku množine muškog roda,

Na primjer:

• Došlo je osamnaestoro djece.
• Došli su osamnaestoro djece.

4. Uz brojne imenice kojima se označava neki broj muških osoba, dio predikata u ličnom obliku je u množini, a dio predikata koji razlikuje rod može se upotrijebiti dvojako,

Na primjer:

• Četvorica su sjedjela.
• Četvorica su sjedjeli.

Gramatička i semantička kongruencija

Gramatička kongruencija je slaganje imenice sa gramatičkim rodom, a semantička kongruencija je slaganje imenice sa prirodnim rodom.

Imenice se prema gramatičkom rodu, koji se određuje na osnovu njihove promjene (tipa deklinacije), dijele na imenice muškog, ženskog i srednjeg roda.

Između gramatičkog roda imenica i pola njima označenih osoba (prirodnog roda) postoji sistemska veza, tako da se osobe muškog pola označavaju imenicama muškog, a osobe ženskog pola imenicama ženskog gramatičkog roda. Mlada bića (dijete, mače, tele) označavaju se

imenicama srednjeg gramatičkog roda jer nemaju uočljivo razvijene odlike muškog/ženskog pola.

U nekim slučajevima dolazi do neslaganja između gramatičkog i prirodnog roda.

• Onaj komšija je došao. (jednina, gramatička kongruencija – muški rod)
• One komšije su došle. (množina, gramatička kongruencija – ženski rod)
• Oni komšije su došli. (množina, semantička kongruencija – muški rod)
• Ona varalica je došla. (jednina, gramatička kongruencija – ženski rod)
• Onaj varalica je došao. (jednina, semantička kongruencija – muški rod)
• One varalice su došle. (množina, gramatička kongruencija – ženski rod)
• Oni varalice su došli. (množina, semantička kongruencija – muški rod)

Domaći zadatak:Napisati 5 rečenica I objasniti kongruenciju.

Zejnel Klimenta,prof.