Kongruencija je slaganje promjenljivih riječi (pridjeva, pridjevskih zamjenica, glagola i promjenljivih brojeva) sa imenicom ili imeničkom zamjenicom uz koju stoje.
Te riječi slažu se u svim elementima koji su im zajednički, tj. u istom su rodu, broju, licu i padežu (ukoliko se mijenjaju po padežima).
Naziv potiče od latinske riječi congruentia, što znači „slaganje”, „podudarnost”.
Kada se posmatraju riječi u okviru rečenice ili sintagme, može se uočiti da postoje riječi koje kontrolišu slaganje, riječi koje se slažu i kategorije u kojima se vrši slaganje.
Riječ koja kontroliše slaganje je imenica i ona određuje koje će se riječi slagati, pa se zato naziva kontrolor kongruencije. Riječ koja se slaže (pridjev, pridjevska zamjenica, glagol, promjenljivi broj) naziva se kongruentna riječ.
Imenica i pridjev, pridevska zamenica ili broj slažu se u rodu, broju i padežu, a imenica i glagol u rodu, broju i licu.
Gramatičke kategorije koje učestvuju u kongruenciji nazivaju se kongruentne kategorije.
Kongruencija pridjeva
- Pridjevi, pridjevske zamjenice i pridjevske sintagme u službi atributa slažu se sa imenicom, kao glavnom riječju u sintagmi, u rodu, broju i padežu,
Na primjer:
- Mladolika Merimavoli voćne torte.
Ovde je:
- mladolika– pridjev u službi atributa,
- Merima– imenica kao glavna riječ u imeničkoj sintagmi,
- slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i padežu (nominativ);
- voćne– pridjev u službi atributa,
- torte– imenica kao glavna riječ u imeničkoj sintagmi,
- slaganje u roduj (ženski), broju (množina) i padežu (akuzativ).
- Pridjevi, pridevske zamjenice i pridjevske sintagme u službi imenskog dijela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu,
Na primer:
- Njegov džemper je nov.
Ovdje je:
- njegov– pridjevska zamjenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi,
- džemper– imenica kao glavna riječ imeničke sintagme u službi subjekta,
- je– pomoćni glagol jesam kao dio imenskog predikata,
- nov– pridjev u službi imenskog dijela predikata,
- slaganje u rodu (muški), broju (jednina) i padežu (nominativ).
Kongruencija glagola
Svaki glagol u službi predikata slaže se sa imenicom ili ličnom zamjenicom u službi subjekta u rodu, broju i licu,
Na primjer:
- Jasmina je otputovala.
Ovdje je:
- Jasminana– imenica u službi subjekta,
- je otputovala– glagol (u obliku perfekta) u službi predikata,
- slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i licu (treće).
Kada u jednoj rečenici ima više subjekata srednjeg ili različitog roda, upotrebljava se glagol u obliku množine muškog roda,
Na primjer:
- Mama i dijete su šetali po parku.
- Hava i Muhamed su došli.
- Odijelo i kaiš su kupljeniu istoj prodavnici.
Kongruencija brojeva
- Redni brojevi u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom riječju u sintagmi u rodu, broju i padežu,
Na primjer:
- Pročitala je treću knjigu.
Ovdje je:
- treću– redni broj u službi atributa,
- knjigu– imenica kao glavna riječ u imeničkoj sintagmi,
- slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i padežu (akuzativ).
- Redni brojevi u službi imenskog dijela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu,
Na primjer:
- Njena kuća je druga.
Ovdje je:
- njena– pridjevska zamjenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi,
- kuća– imenica kao glavna riječ imeničke sintagme u službi subjekta,
- je– pomoćni glagol jesam kao dio imenskog predikata,
- druga– redni broj u službi imenskog dijla predikata,
- slaganje u rodu (ženski), broju (jednina) i padežu (nominativ).
- Kada je osnovni broj u funkciji subjekta, kongruencija je složena:
- a) uz brojeve sa jedanna kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju u jednini,
Na primjer:
- Došao je dvadeset jedan dječak.
- Prošla je četrdeset jedna godina.
- b) uz brojeve dva, tri, četirii sve složene brojeve sa 2, 3 ili 4 na kraju, imenica je u genitivu jednine, a glagol u obliku množine srednjeg roda kad označavaju muški i srednji rod, odnosno u obliku množine ženskog roda kad označavaju ženski rod,
Na primjer:
- Došla su dvadeset dva dječaka.
- Prošle su četrdeset tri godine.
- c) uz brojeve od petpa naviše, nezavisno od roda koji označavaju, glagol je u obliku jednine srednjeg roda, a imenica u genitivu množine,
Na primjer:
- Došlo je dvadeset sedam dječaka.
- Prošlo je četrdeset devet godina.
- Uz zbirne brojeve se obično upotrebljava glagol u obliku jednine srednjeg roda, a ređe glagol u obliku množine muškog roda,
Na primjer:
- Došlo je osamnaestoro djece.
- Došli su osamnaestoro djece.
- Uz brojne imenice kojima se označava neki broj muških osoba, dio predikata u ličnom obliku je u množini, a dio predikata koji razlikuje rod može se upotrijebiti dvojako,
Na primjer:
- Četvorica su sjedjela.
- Četvorica su sjedjeli.
Gramatička i semantička kongruencija
Gramatička kongruencija je slaganje imenice sa gramatičkim rodom, a semantička kongruencija je slaganje imenice sa prirodnim rodom.
Imenice se prema gramatičkom rodu, koji se određuje na osnovu njihove promjene (tipa deklinacije), dijele na imenice muškog, ženskog i srednjeg roda.
Između gramatičkog roda imenica i pola njima označenih osoba (prirodnog roda) postoji sistemska veza, tako da se osobe muškog pola označavaju imenicama muškog, a osobe ženskog pola imenicama ženskog gramatičkog roda. Mlada bića (dijete, mače, tele) označavaju se
imenicama srednjeg gramatičkog roda jer nemaju uočljivo razvijene odlike muškog/ženskog pola.
U nekim slučajevima dolazi do neslaganja između gramatičkog i prirodnog roda.
- Onaj komšija je došao. (jednina, gramatička kongruencija – muški rod)
- One komšije su došle. (množina, gramatička kongruencija – ženski rod)
- Oni komšije su došli. (množina, semantička kongruencija – muški rod)
- Ona varalica je došla. (jednina, gramatička kongruencija – ženski rod)
- Onaj varalica je došao. (jednina, semantička kongruencija – muški rod)
- One varalice su došle. (množina, gramatička kongruencija – ženski rod)
- Oni varalice su došli. (množina, semantička kongruencija – muški rod)
Domaći zadatak:Napisati 5 rečenica I objasniti kongruenciju.
Zejnel Klimenta,prof.